Zato jer kriza lako nastupi, a za njeno rješavanje treba znatno više vremena i napora nego što je potrebno vremena za nastanak krize.
Danas vladaju agresivni uvjeti poslovanja, a pravi efekti mogu proizaći samo iz kvalitete proizvoda, nivoa usluga, stalnog prilagođavanja novoj situaciji i korištenjem vlastitih prednosti prema konkurenciji.
To znači da uspjeh ovisi o ljudima, a rukovođenje ljudima nije ni najmanje "beživotna" stvar. U pogrešnom pristupu u radu s ljudima čest je slučaj da se nositelji efektivnih rješenja ušutkaju, a promjene kao osnovica razvoja odbacuju. Međutim, vrijeme je za promjene, a posebice za inovacije. Vrijeme za promjene, danas je, strahovito kratko.
Način razmišljanja, razumijevanja i shvaćanja promjena i inovacija postaje ključni čimbenik,
- poslovnih uspjeha.
U ovakvim uvjetima poduzetnički menadžment postaje temeljni nositelj uspjeha i to kroz stalne promjene. A nositelj tih promjena ponajprije je menadžment ugostiteljskog poduzeća.
Rukovođenje je profesija koja vrlo mnogo zahtijeva,
- uvijek osobu u potpunosti.
Ali nudi i brojna zadovoljstva za uspješno obavljen zadatak pa i brojne privilegije.
Ipak, najvažnija privilegija je:
- zadovoljstvo zbog uspjeha,
- a tek zatim brojne i izuzetne materijalne privilegije.
Cijena uspjeha za menadžere je vrlo velika jer je:
- menadžer "kormilar na brodu" koji se stalno nalazi u opasnosti da ga nepredvidiva struja (tržišta i konkurencije) otrgne kontroli.
Dakle, kod menadžera su tenzije stalne pa i kad se "zauzmu mirne vode" to ne traje dugo.
Zahtjevi koji se postavljaju pred menadžerom su veliki, razočaranja česta, brojna su ograničenja kojim
je menadžer okovan u vršenju zadataka itd.
Međutim, izgleda da je upravo, za menadžera u tome čar ovog poziva.
Upravo taj izazov koji se ogleda u osobnoj sposobnosti rukovođenja, da se uzmu (sakupe) raspoloživi
resursi, vrijeme i postojeća situacija i da se sve to stavi na gomilu (problema), a onda upotrijebi na najbolji način i svoje poduzeće odredi boljim od konkurencije,
- to je izazovan posao menadžera, a njegov posao je posao izazova.
U tome je i razlika poslova i zadataka menadžera u odnosu na poslove i zadatke svake druge profesije. Njegov je najvažniji zadatak da odgovori na izazove i to na način da "razvija ljude".
Ta njegova aktivnost treba biti rangirana ovako:
- briga o ljudima, na prvom mjestu,
- kreativan dio posla u odnosu na ljude,
- svakodnevne i stalne obveze, i
- izgradnja ukupne "klime" u poduzeću.
A da bi menadžer u svemu tome bio uspješan treba i sebe izgrađivati tako što će:
- upoznavati (upoznati) samog sebe,
- otklanjati vlastite predrasude (utvrđujući njihovo porijeklo),
- osposobiti se da vlada međuljudskim odnosima,
- izgrađivati pristup sugovorniku,
- otkrivati nadarenost suradnika,
- priznavati uspjehe drugih,
- adekvatno nagrađivati zaslužne, i
- angažirati suradnike, dodjeljujući im zadatke i odgovornost.
Kada je riječ o ugostiteljstvu onda treba istaknuti kako, ovisno o veličini poduzeća ove djelatnosti imaju, najčešće, mnoga odjeljenja pa prema tome i veći broj menadžera. Posebno srednjeg -operativnog.
Njihova ovlaštenja su jasno određena, a dužnosti standardizirane. Kad jednom strategijski menadžer ugostiteljskog poduzeća (direktor) postavi šefa (srednjeg menadžera) nekog odjeljenja ili službe, tada on njemu predaje sva ovlaštenja za to odjeljenje ili službu. A da bi ostvario funkciju kontrole kroz proces koordinacije, menadžer, najmanje jednom tjedno raspravlja sa šefovima odjeljenja o metodama za poboljšanje poslova, itd., a napose o unapređenju koordinacije u upravljanju poduzećem.
Mnogi rutinski i teški poslovi u ugostiteljstvu danas su eliminirani kroz tehnologiju, ali je zato kritična potreba za stručnim radnicima koji su voljni učiti i sposobni da rada kao članovi tima.
Zbog složenosti suvremene organizacije ugostiteljstva, specifičnih zahtijeva potrošača i sve veće konkurencije,
- zaposlenima više nije dovoljna samo stručnost (radno - tehnološka),
- već i iznad svega oni moraju biti visokostručni u specifičnom poslu u
odnosu s drugim ljudima (ovaj zahtjev, npr. nije izražen u industriji).
Zato se, ne samo pred menadžere, nego i pred sve zaposlene u ugostiteljstvu postavljaju visoki
zahtjevi, a to znači da svoj posao obavljaju ozbiljno i preuzmu odgovornost za uspjeh cijelog
poduzeća.
subota, 16. travnja 2011.
TEMELJNE FUNKCIJE TURIZMA
Funkcije turizma kao društveno ekonomskog fenomena suvremenog
svijeta su mnogobrojne. Mogu se svrstati u dvije grupe i to u:
- primarne, i
- posljedične.
Ove su funkcije međusobno ovisne i isprepletene u svojem djelovanju.
Njihovo se djelovanje iskazuje i u gospodarskoj i u društvenoj sferi život . Stoga, njihovom djelovanju valja posvetiti dužnu pažnju, napose, radi uspješnog razvoja turizma kao kompleksne gospodarske djelatnosti.
Kako primarne funkcije imaju najneposredniji utjecaj na ukupnu gospodarsku sferu , te funkcije još se nazivaju i gospodarske funkcije.
Posljedične možemo nazvati sekundarnim jer imaju utjecaj na ostale sfere
života na koje utječe turizam , pa se u literaturi one još nazivaju i negospodarskim funkcijama.
Ali, bez obzira na navedenu podjelu, a kako je već naglašeno djelovanje
ovih funkcija, koje se međusobno prožimaju, iskazuje se i u gospodarskoj i u
negospodarskoj sferi. To ujedno znači da turizam karakterizira polifunkcionalnost ali i međufunkcionalna povezanost, odnosno široko djelovanje i to kako na gospodarstvo tako i na ukupan društveni život.
Primarne ili gospodarske funkcije turizma mogu se promatrati na temelju djelovanje koje ima potrošnja turista na nacionalno gospodarstvo. S ovog stajališta razlikuju se tri oblika ovog djelovanja : direktno, indirektno i
multiplikativno (višestruko) djelovanje. Svakako je, za ekonomsku znanost, najinteresantnije direktno djelovanje.
Sagledavajući takve funkcije turizma i njegov utjecaj na gospodarstvo brojne se zemlje opredjeljuju za razvoj turizma, a za neke on predstavlja i temeljnu gospodarsku orijentaciju. Pretpostavka za takvu orijentaciju jeste
raspoloživost atraktivnih, komunikativnih i receptivnih čimbenika. Kad zemlja raspolaže ovim čimbenicima tada je logično da turizam predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost, a napose u odnosu na mogućnost razvoja inozemnog turizma. Ne smije se smetnuti s uma ni značaj domaćeg turizma koji blagotvorno djeluje na obnavljanje radne energije velikog broja stanovnika čime se pospješuje proces društvene reprodukcije. U isto vrijeme domaći turizam i sam proizvodi određene čimbenike koji pozitivno djeluju na jačanje efekata razvoja
inozemnog turizma.
Zato se primarna funkcija turizma prvenstveno promatra na temelju djelovanja kojeg potrošnja turista ima na nacionalnu ekonomiju pa se stoga i posebno ističe značaj direktnog djelovanja.
U okviru direktnog djelovanja iskazuju se slijedeće i najvažnije funkcije turizma:
- utjecaj turizma na društveni proizvod i društveni dohodak,
- utjecaj turizma na razvoj nedovoljno razvijenih područja,
- utjecaj turizma na platnu bilancu zemlje,
- utjecaj turizma na zapošljavanje,
- utjecaj turizma na samo turističko gospodarstvo.
svijeta su mnogobrojne. Mogu se svrstati u dvije grupe i to u:
- primarne, i
- posljedične.
Ove su funkcije međusobno ovisne i isprepletene u svojem djelovanju.
Njihovo se djelovanje iskazuje i u gospodarskoj i u društvenoj sferi život . Stoga, njihovom djelovanju valja posvetiti dužnu pažnju, napose, radi uspješnog razvoja turizma kao kompleksne gospodarske djelatnosti.
Kako primarne funkcije imaju najneposredniji utjecaj na ukupnu gospodarsku sferu , te funkcije još se nazivaju i gospodarske funkcije.
Posljedične možemo nazvati sekundarnim jer imaju utjecaj na ostale sfere
života na koje utječe turizam , pa se u literaturi one još nazivaju i negospodarskim funkcijama.
Ali, bez obzira na navedenu podjelu, a kako je već naglašeno djelovanje
ovih funkcija, koje se međusobno prožimaju, iskazuje se i u gospodarskoj i u
negospodarskoj sferi. To ujedno znači da turizam karakterizira polifunkcionalnost ali i međufunkcionalna povezanost, odnosno široko djelovanje i to kako na gospodarstvo tako i na ukupan društveni život.
Primarne ili gospodarske funkcije turizma mogu se promatrati na temelju djelovanje koje ima potrošnja turista na nacionalno gospodarstvo. S ovog stajališta razlikuju se tri oblika ovog djelovanja : direktno, indirektno i
multiplikativno (višestruko) djelovanje. Svakako je, za ekonomsku znanost, najinteresantnije direktno djelovanje.
Sagledavajući takve funkcije turizma i njegov utjecaj na gospodarstvo brojne se zemlje opredjeljuju za razvoj turizma, a za neke on predstavlja i temeljnu gospodarsku orijentaciju. Pretpostavka za takvu orijentaciju jeste
raspoloživost atraktivnih, komunikativnih i receptivnih čimbenika. Kad zemlja raspolaže ovim čimbenicima tada je logično da turizam predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost, a napose u odnosu na mogućnost razvoja inozemnog turizma. Ne smije se smetnuti s uma ni značaj domaćeg turizma koji blagotvorno djeluje na obnavljanje radne energije velikog broja stanovnika čime se pospješuje proces društvene reprodukcije. U isto vrijeme domaći turizam i sam proizvodi određene čimbenike koji pozitivno djeluju na jačanje efekata razvoja
inozemnog turizma.
Zato se primarna funkcija turizma prvenstveno promatra na temelju djelovanja kojeg potrošnja turista ima na nacionalnu ekonomiju pa se stoga i posebno ističe značaj direktnog djelovanja.
U okviru direktnog djelovanja iskazuju se slijedeće i najvažnije funkcije turizma:
- utjecaj turizma na društveni proizvod i društveni dohodak,
- utjecaj turizma na razvoj nedovoljno razvijenih područja,
- utjecaj turizma na platnu bilancu zemlje,
- utjecaj turizma na zapošljavanje,
- utjecaj turizma na samo turističko gospodarstvo.
RUKOVOĐENJE I KARAKTERISTIKE MENADŽERA U UGOSTITELJSTVU
Rukovođenje ugostiteljskim poduzećem je odgovornost menadžera. On je taj koji:
- koordinira rad brojnih odjeljenja ugostiteljskog poduzeća, a s ciljem da se postigne željeni rezultat, a to je
- dobro vođeno poduzeće.
Zato će menadžer:
- pažljivo planirati,
- sebe organizirati,
- održavati dobre međuljudske odnose,
- uspostaviti neophodnu kontrolu,
i tako rukovoditi:
- efikasnim,
- gostoljubivim, i
- uspješnim ugostiteljskim poduzećem.
A da bi bio uspješan menadžer mora biti:
- sposoban u odnosu prema ljudima,
- osposobljen za brojne i raznovrsne komunikacije, i
- imati izvrsno znanje o svim funkcijama ugostiteljskog poduzeća.
Menadžer je, dakle, glavni rukovoditelj ugostiteljskog poduzeća, a rukovodna funkcija u ugostiteljstvu
sastoji se u tome da se uspješno organizira stručno izvršavanje određenih poslova.
Funkcijom rukovođenja bavi se samo određeni broj ljudi u poduzeću. Tu funkciju najuspješnije obavlja
tim koji zajednički djeluje.
U suvremenim poduzećima, pa tako i u ugostiteljskim, događaju se burne promjene (pa i dramatične)
koje mogu ugroziti njegovu egzistenciju.
Zato se stalno traže rješenja i pravci djelovanja u uvjetima nepostojanja sigurnog pravca i
kontroliranog toka i procesa u suvremenim tržišnim uvjetima. Zato su menadžment i pojedini
menadžeri zaduženi da:
- stvaraju razvojne planove,
- utvrđuju njihovu realnost, i
- sagledavaju mjesto poduzeća u okruženju u svjetlu stalnih i mogućih promjena u okruženju.
- koordinira rad brojnih odjeljenja ugostiteljskog poduzeća, a s ciljem da se postigne željeni rezultat, a to je
- dobro vođeno poduzeće.
Zato će menadžer:
- pažljivo planirati,
- sebe organizirati,
- održavati dobre međuljudske odnose,
- uspostaviti neophodnu kontrolu,
i tako rukovoditi:
- efikasnim,
- gostoljubivim, i
- uspješnim ugostiteljskim poduzećem.
A da bi bio uspješan menadžer mora biti:
- sposoban u odnosu prema ljudima,
- osposobljen za brojne i raznovrsne komunikacije, i
- imati izvrsno znanje o svim funkcijama ugostiteljskog poduzeća.
Menadžer je, dakle, glavni rukovoditelj ugostiteljskog poduzeća, a rukovodna funkcija u ugostiteljstvu
sastoji se u tome da se uspješno organizira stručno izvršavanje određenih poslova.
Funkcijom rukovođenja bavi se samo određeni broj ljudi u poduzeću. Tu funkciju najuspješnije obavlja
tim koji zajednički djeluje.
U suvremenim poduzećima, pa tako i u ugostiteljskim, događaju se burne promjene (pa i dramatične)
koje mogu ugroziti njegovu egzistenciju.
Zato se stalno traže rješenja i pravci djelovanja u uvjetima nepostojanja sigurnog pravca i
kontroliranog toka i procesa u suvremenim tržišnim uvjetima. Zato su menadžment i pojedini
menadžeri zaduženi da:
- stvaraju razvojne planove,
- utvrđuju njihovu realnost, i
- sagledavaju mjesto poduzeća u okruženju u svjetlu stalnih i mogućih promjena u okruženju.
SPECIFIČNOST FUNKCIJE MENADŽMENTA I MENADŽERA U UGOSTITELJSTVU
Razlozi za uvođenje menadžmenta u ugostiteljstvu različiti su.
Najvažniji je razlog:
- ugostiteljstvo sa svojim dijelovima (hotelijerstvo i restoraterstvo) ušlo
je u proces ubrzanih promjena, posebno na planu novih tehnologija i
tehnika poslovanja te suvremene organizacije rada.
Zato se politika i strategija razvoja ugostiteljstva sve više temelji na uvođenju menadžmenta kao filozofije prakticizma. Kao takav, menadžment ima vlastitu stručnost, svoja sredstva za rad, svoju tehniku i tehnologiju. To je poslovni proces. Sve to ima i jeste menadžment, jednako kao što to ima i jeste sama djelatnost ugostiteljstva, koja i sama ima vlastitu tehniku, tehnologiju, sredstva rada i organizaciju rada.
Međutim, ugostiteljstvo ima i svoj, specifičan menadžment.
Općenito, najvažniji zadatak menadžmenta je:
- učiniti rad produktivnim, i
- radnika uspješnim.
Filozofija suvremenog menadžmenta mijenja odnos prema radu:
- rad mora biti dio života ali i zadovoljstvo pa tako rad donosi više nego
samo sredstva za život,
- umijeće menadžmenta je u tome da stvori od rada "življenje".
Ovu filozofiju menadžmenta u praksi može provesti samo uspješan menadžer.
Ako je menadžment,
- sposobnost (vještina), profesija i posebna znanstvena disciplina,
tada su menadžeri,
- profesionalci koji znanstvenu disciplinu nose kao poslovnu funkciju i
izvršavaju zadatke te profesije.
Menadžer u poduzeću mora biti vođa, pa zato u čuvenim menadžerskim školama u svijetu uči se da je
menadžer kao vođa najbolji:
- kada ljudi jedva znaju da on postoji,
- ne tako dobar kad mu se pokoravaju,
- najgori je kad ga se prezire,
- ukoliko ne poštuje ljude neće ni oni njega poštivati,
- a dobar je vođa koji malo govori i kad je njegov posao završen i
njegov cilj ispunjen,
- ako ljudi kažu "ovo smo mi sami uradili".
Dakle, menadžer nije gospodar. On jeste superioran ali je kolega zaposlenih.
Suvremeno društvo postaje društvo organizacija i zato ima potrebu za
menadžmentom.
Menadžment u suvremenim odnosima nema vlast ,
- već znanje i odgovornost.
Najvažniji je razlog:
- ugostiteljstvo sa svojim dijelovima (hotelijerstvo i restoraterstvo) ušlo
je u proces ubrzanih promjena, posebno na planu novih tehnologija i
tehnika poslovanja te suvremene organizacije rada.
Zato se politika i strategija razvoja ugostiteljstva sve više temelji na uvođenju menadžmenta kao filozofije prakticizma. Kao takav, menadžment ima vlastitu stručnost, svoja sredstva za rad, svoju tehniku i tehnologiju. To je poslovni proces. Sve to ima i jeste menadžment, jednako kao što to ima i jeste sama djelatnost ugostiteljstva, koja i sama ima vlastitu tehniku, tehnologiju, sredstva rada i organizaciju rada.
Međutim, ugostiteljstvo ima i svoj, specifičan menadžment.
Općenito, najvažniji zadatak menadžmenta je:
- učiniti rad produktivnim, i
- radnika uspješnim.
Filozofija suvremenog menadžmenta mijenja odnos prema radu:
- rad mora biti dio života ali i zadovoljstvo pa tako rad donosi više nego
samo sredstva za život,
- umijeće menadžmenta je u tome da stvori od rada "življenje".
Ovu filozofiju menadžmenta u praksi može provesti samo uspješan menadžer.
Ako je menadžment,
- sposobnost (vještina), profesija i posebna znanstvena disciplina,
tada su menadžeri,
- profesionalci koji znanstvenu disciplinu nose kao poslovnu funkciju i
izvršavaju zadatke te profesije.
Menadžer u poduzeću mora biti vođa, pa zato u čuvenim menadžerskim školama u svijetu uči se da je
menadžer kao vođa najbolji:
- kada ljudi jedva znaju da on postoji,
- ne tako dobar kad mu se pokoravaju,
- najgori je kad ga se prezire,
- ukoliko ne poštuje ljude neće ni oni njega poštivati,
- a dobar je vođa koji malo govori i kad je njegov posao završen i
njegov cilj ispunjen,
- ako ljudi kažu "ovo smo mi sami uradili".
Dakle, menadžer nije gospodar. On jeste superioran ali je kolega zaposlenih.
Suvremeno društvo postaje društvo organizacija i zato ima potrebu za
menadžmentom.
Menadžment u suvremenim odnosima nema vlast ,
- već znanje i odgovornost.
TURIZAM HRVATSKE
Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti.
U 2004. ostvareno je 6% više turističkih dolazaka i 2% više noćenja u odnosu na 2003., a procjenjuje se da će i noćenja i dolasci u sljedećem razdoblju rasti po godišnjoj stopi od 3 do 5%. Prihod od međunarodnog turizma iznosio je za prvih devet mjeseci 2004. godine 6,2 milijardi USD.
Prednosti turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe, blaga mediteranska klima i blizina europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim destinacijama.
Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak turizma - jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka, ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih (Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova prirode, kulturno i povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a (Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Trogir i Dubrovnik te Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala). Blagom mediteranskom klimom privlači turiste tijekom cijele godine.
Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautičkog turizma, ronilačkog, kongresnog, ekološkog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletničkog turizma.
Svaka od hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačajnije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.
U 2004. ostvareno je 6% više turističkih dolazaka i 2% više noćenja u odnosu na 2003., a procjenjuje se da će i noćenja i dolasci u sljedećem razdoblju rasti po godišnjoj stopi od 3 do 5%. Prihod od međunarodnog turizma iznosio je za prvih devet mjeseci 2004. godine 6,2 milijardi USD.
Prednosti turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe, blaga mediteranska klima i blizina europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim destinacijama.
Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak turizma - jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka, ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih (Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova prirode, kulturno i povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a (Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Trogir i Dubrovnik te Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala). Blagom mediteranskom klimom privlači turiste tijekom cijele godine.
Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautičkog turizma, ronilačkog, kongresnog, ekološkog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletničkog turizma.
Svaka od hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačajnije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.
četvrtak, 31. ožujka 2011.
Moj prvi post
Moje ime je Alen Zelić. Student sam diplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Osijeku na smjeru Menadžment. U slobodno vrijeme gledam filmove, treniram nogomet i sl. U ovom blogu vam želim govoriti o važnosti menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)